Od 21. do 25. veljače 2022. održan je Innovation in Interpreting Summit, događaj koji okuplja prevoditelje iz cijelog svijeta. Održan je, naravno, online, ali činilo se da to nikome od sudionika ili predavača nije predstavljalo ni najmanji problem. Nakon pune dvije godine rada gotovo isključivo online, zapravo je bilo sasvim prirodno uključiti se i isključiti ovisno o interesima i o raspoloživom vremenu.

Organizatori Summita su Josh Goldsmith i Nora Diaz, vrhunski konferencijski prevoditelji i predavači. Josh je akreditirani prevoditelj za institucije EU-a i UN-a, a Nora je objavila više publikacija i držala govore na stručnim skupovima. Zajedno su pokrenuli platformu Techforword putem koje drže tečajeve, edukacije i radionice na temu prevodilaštva, a s brojnim suradnicima organiziraju i Innovation in Interpreting Summit. Ovo je prilika da se stručnjaci okupe na jednom (virtualnom) mjestu gdje će dijeliti i bogatiti svoja znanja, iskustva i razmišljanja.  U takvom je poticajnom okruženju protekao i ovaj IIS – tijekom pet dana zbijenog rasporeda i brojnih predavanja bio je pravi izazov ići ukorak s predavačima i količinom informacija i novina o kojima se govorilo.

Usmeno prevođenje relativno je nova grana. Podsjetimo se samo da su se prvi usmeni prevoditelji pojavili na Nürnberškim procesima 1945. godine, pa je to još uvijek nedovoljno istraženo područje, a posebno njegovi kognitivni, neurolingvistički i psihološki aspekti. U današnje vrijeme, kada tehnologija i inovacije galopirajući uvode sve više novih alata u međuljudskoj interakciji, ali i u interakciji s ljudskim mozgom,  područja koje je potrebno istražiti postaju sve kompleksnija i zahtijevaju pristup iz različitih znanstvenih grana.

Od brojnih predavanja i ukupno 35 predavača, istaknula bih neka koja su bila usko vezana za korištenje tehnologije u simultanom i konsekutivnom prevođenju, odnosno za primjenu tehnika kao što su automatsko prepoznavanje govora, SimConsec, SightConsec ili Smarterp, koji je još u beta verziji.

Josh Goldsmith predstavio nam je tehniku SimConsec, koja, doduše, postoji već dvadesetak godina, no u potpunosti je zaživjela tek kada je tehnologija postala pouzdana. Radi se o hibridnom usmenom prevođenju, tzv. simultanoj konsekutivi, kojom se uvelike rješavaju svi oni problemi vezani za klasično konsekutivno prevođenje: zapisivanje bilježaka, pamćenje, tečnost i povezanost rečenica, brojke, imena i nazivi. Ukratko, od opreme za SimConsec potrebno je imati pametni uređaj za snimanje zvuka i zapisivanje (Smart pen, iPad ili drugi tablet s olovkom za pisanje). Dok govornik izlaže, prevoditelj ga snima i zapisuje bilješke na tabletu. Po završetku govora, prevoditelj reproducira snimljeni govor koji sluša pomoću slušalica te prevodi simultano ono što čuje na ciljani jezik, prateći bilješke. Istraživanja su potvrdila da ovakav način izvedbe konsekutivnoga prevođenja značajno utječe na tečnost i točnost prenesenih informacija i podataka, preciznost u prenošenju naziva, imena, titula i brojki te općenito na kvalitetu nastupa prevoditelja.

SightConsec je tehnika koja se koristi kako bi se na još jedan drugačiji način izbjegle zamke konsekutivnoga prevođenja. Naime, pomoću pametnog uređaja (tableta) koristi se softver za automatsko prepoznavanje govora (ASR – Automatic Speech Recognition) koji zapisuje izgovoreno izlaganje. Dok prevodi na ciljani jezik, prevoditelj ima pred sobom izgovoreni tekst i siguran je u cjelovitost podataka, a prevodi a vista uz pomoć zapisanoga teksta nadopunjenog vlastitim bilješkama po želji. Mnogobrojni su softveri postali izvrsni u prepoznavanju izgovorenoga, spomenimo samo otter.ai, Loopback, Dragon, ListNote, Speechnotes i tako dalje, i svi vrlo dobro rade u prepoznavanju najučestalijih jezika, poput engleskog, francuskog i španjolskog, ali za neke druge jezike možda još nije dostignuta željena preciznost. No i tome ima lijeka, tvrdi Lilia Pino Bloiun, konferencijska prevoditeljica iz New Yorka koja nam je prenijela sve trikove za primjenu ove zanimljive tehnike.

Smarterp je još uvijek u beta verziji te su u sustav uvedeni samo neki jezici. Radi se o hibridnom sustavu za usmeno prevođenje koji uzima ono najbolje od strojnoga prevođenja i rada prevoditelja. Konkretnije, Smarterp je platforma za simultano prevođenje na daljinu uz pomoć umjetne inteligencije. U beta verziji platforma funkcionira za engleski, talijanski, španjolski i francuski jezik, njemački će biti uveden tijekom 2022., a do kraja 2026. bit će dodani još ruski, kineski, japanski i arapski. Za sve ostale jezike morat ćemo pričekati kraj desetljeća. Projekt je financirala Europska unija, a razvijaju ga Sveučilište u Bologni, Fondazione Bruno Kessler, Sveučilište u Madridu i njihovi tehnološki partneri. Francesca Maria Fritella, jedna od znanstvenica koja radi na testiranju prototipa, prenijela je niz zanimljivih informacija i pozvala kolege da se jave ako žele doprinijeti i surađivati na razvoju ove platforme.

Na kraju dana posvećenog usmenom prevođenju održala se intenzivna razmjena mišljenja na panel raspravi o novim granicama usmenoga prevođenja u kojoj su sudjelovali Bianca Prandi, Josh Goldsmith, Francesca Fritella, Marty Zhu, Nora Diaz i Elena Davitti, ali i svi sudionici, postavljajući pitanja i komentirajući. Došlo se do zanimljivih zaključaka o tome kako se tehnologija razvija strelovitom brzinom i kako je vrlo teško pratiti i naučiti služiti se svim aplikacijama i uređajima. No postavlja se pitanje trebamo li zaista znati primjenjivati i trebamo li kupiti sve alate ili aplikacije koje nam se nude na tržištu. Odgovor je možda negdje u sredini: ne sve, ali za one najučestalije trebali bismo znati čemu služe i što se njima postiže ako želimo biti ukorak s vremenom. Poželjno je isprobati što više rješenja kako bismo se upoznali sa svime što tržište nudi i na kraju odabrati samo ono što će bitno doprinijeti našem svakodnevnom radu. Ne zaboravimo pritom da je za mnoge alate i aplikacije potrebno proći obuku pa je i za taj dio potrebno uložiti vremena i resursa. Na kraju je Marty Zhu (koji radi na razvijanju aplikacije cymo.io) zaključio kako je bitno da se poslože apsolutno svi elementi: funkcionalnost, dizajn, cjenovna pristupačnost, lakoća korištenja, otvorenost naspram korisnika, spremnost na nadogradnju i izmjenu na temelju preporuka samih korisnika i konačno, kratak proces učenja za savladavanje korištenja aplikacije.

Innovation in Interpreting Summit postao je vrlo popularan među prevoditeljima i lingvistima, ali je bitno primijetiti kako sve veći broj sudionika dolazi iz područja inovacija i tehnologija, upravo zato što se alati koje mi prevoditelji primjenjujemo sve više oslanjanju na nova tehnološka dostignuća. Mi ih sami testiramo u svom radu, ali ih na taj način i unaprjeđujemo.

I za kraj, pitanje koje su mnogi postavili: hoćemo li tako sami sebi zabiti nož u leđa? Ovisi o nama samima. Promjena je već tu, i ne može se zaustaviti tako velik protok ideja i inovacija. Preostaje nam samo da se priključimo te da pametnim izborom i učenjem i sami napravimo iskorak.

Autorica članka: Nicoletta Balija, konferencijska prevoditeljica za talijanski i engleski jezik