U subotu, 13. travnja 2024.,  u prostorima riječkog Udruženja obrtnika održana je radionica „Vještine profesionalnog ponašanja“ za članove Udruge STIP Rijeka te članove sekcije prevoditelja Udruženja obrtnika.

Kroz mnogobrojne aktivnosti i interaktivne zadatke Debora Petrović, vlasnica tvrtke za poslovno savjetovanje, organizaciju poslovnih skupova i edukaciju, uputila je polaznike u važnost profesionalnog ponašanja te otkrila posebnosti verbalne i neverbalne komunikacije.

Također, prisutni su sudjelovali u interaktivnom dijelu gdje su učili kako učinkovito rješavati konflikte i upravljati stresom te primijeniti etička načela u profesionalnom kontekstu. 

Radionica je potaknula razmjenu iskustava među sudionicima i omogućila im da izbruse profesionalne vještine koje su nužne u svakodnevnom radu.

And we’re stayin’ alive, stayin’ alive
Ah, ha, ha, ha, stayin’ alive, stayin’ alive
Ah, ha, ha, ha, stayin’ alive…
Zvuče li vam poznato gornji stihovi? A jeste li znali da se ova stara i lako pamtljiva pjesma koristi kao ritam baza za masažu srca?
U Hrvatskoj svakog sata jedna osoba umre od iznenadnog srčanog zastoja. Godišnje je to 9000 ljudi. U našoj zemlji stopa preživljavanja u tim situacijama manja je od 10 %. Brzom i pravilnom reakcijom unutar prvih 3-5 minuta stopa preživljavanja može se povećati na više od 50 %.
Iznenadni srčani zastoj može se dogoditi bilo kome, bilo kada i bilo gdje. Odgađanje postupka oživljavanja i isključivo čekanje na dolazak hitne medicinske službe smanjuju mogućnost preživljavanja za 10-12% istekom svake minute.
Edukacijom građana za provođenje postupaka oživljavanja uz upotrebu automatskog vanjskog defibrilatora (AVD) potiče se odgovorno ponašanje i sprečava loš ishod iznenadnog srčanog zastoja.
Na edukaciji koju su nam održali Emilija i Milan Lazarević sa Zavoda za hitnu medicinu PGŽ imali smo prilike naučiti, vidjeti i isprobati oživiti lutku sa srčanim zastojem. Brojni su se članovi i ne-članovi STIP-a odazvali uviđajući važnost ove edukacije i primjenu znanja u široj zajednici, u našem svakodnevnom okruženju.
…i zato, sljedeći put kad čujete na radiju “Stayin’ alive” nemojte promijeniti kanal već naučite pjesmicu jer nikad ne znate kad bi vam taj ritam mogao zatrebati.

Otkad se svijet okrenuo „novom normalnom“, puno se toga promijenilo u načinu rada prevoditelja. Dok smo neko vrijeme radili isključivo iz svojih domova, s vremenom se prešlo na takozvani „hibridni“ model, pa sada prevoditelji mogu sjediti u kabinama u konferencijskoj dvorani, a njihov prijevod mogu slušati i osobe u dvorani, ali i one koje se spajaju putem videoveze. Isto je tako moguće i da prevoditelji budu u svojim uredima ili domovima, jedan dio sudionika u dvorani, a drugi dio u svojim domovima.

Ono što se najviše promijenilo u radu prevoditelja jest dodatni zadatak praćenja internetske veze: svoje, partnerove i veze sudionika te komunikacija s tehničarima putem chata ili poruka.

Sve to pridonosi dodatnom opterećenju moždanih vijuga prevoditelja, koji već i samim simultanim prevođenjem koriste jako velik broj moždanih stanica.

„Treba nam samo jedan prevoditelj“

Sve su češći zahtjevi klijenata koji traže prevoditelje koji bi radili „solo“, odnosno bez partnera u kabini jer određeni sastanak traje „samo“ dva–tri sata.

Istraživanja su potvrdila da konferencijski prevoditelji, koji moraju održavati najvišu razinu koncentracije, ne mogu to raditi na duge staze. Simultano prevođenje podrazumijeva slušanje govornika na izvornom jeziku, preradu informacije te reprodukciju na ciljnom jeziku. Sve se to odvija istovremeno i konstantno, te zahtijeva visoku razinu koncentracije. Neki prevoditelji uspijevaju raditi savršeno 15 minuta, a zatim počinju poteškoće u razumijevanju govornika ili u slaganju rečenica, a neki prevoditelji mogu izdržati i 30 minuta. U svakom slučaju ne postoje superheroji: prevoditelj koji radi sam zasigurno neće moći ispravno i kvalitetno prevoditi puno duže od toga.

„Žao nam je, našli smo nekoga tko će sam odraditi cijeli dan“

Naravno da na tržištu postoje svakakvi ljudi, kao i u svakoj branši, zar ne? No možda bi valjalo istražiti je li ta osoba zaista stručnjak ili ima nadnaravne moći. Činjenica je da prevoditelji rade u paru jer jedni drugima pomažu ako dođe do poteškoća s terminologijom, ako jednoga uhvati kašalj i sl., a kada govorimo o online sastancima, dovoljno je da se pojavi problem s internetskom vezom kod prevoditelja, i vi ćete odmah ostati bez prijevoda. Jednako se tako može dogoditi da prevoditelju ne radi mikrofon ili ima problema s platformom – sve će to uzrokovati znatne poteškoće u komunikaciji. Jasno je da bi svi htjeli smanjiti suvišne troškove, ali ako se odlučite za samo jednog prevoditelja, preuzimate velik rizik i svaki ozbiljan simultani prevoditelj s iskustvom u online radu neće ni prihvatiti takvu vrstu zadatka jer postoji jako velika šansa da će nešto poći po krivu i da će sva krivnja pasti upravo na samog prevoditelja.

„Imamo ograničen budžet, snaći ćemo se već nekako na engleskom“

Engleski jest postao „lingua franca“ i većina se ljudi u nekoj mjeri služi engleskim, ali zapitajte se možete li na engleskom reći baš sve što želite i mogu li vaši slušaoci savršeno razumjeti sve  informacije koje im želite prenijeti? Kod organizacije međunarodnih sastanaka i konferencija jasno je da je uložena određena svota novca kako bi se uključili strani izlagači ili strana publika, vjerojatno ste platili i smještaj, ručak, kavu i kolačiće koji će se poslužiti za vrijeme pauze, možda ste čak i dekorirali  prostor. Sigurno želite da i vaši gosti razumiju zašto su tamo. Naravno da ih niste pozvali samo da budu figure, već da imaju neku svrhu, a takvo se što može postići samo dobrom komunikacijom, koju prevoditelji omogućuju.

Potražite stručne prevoditelje

Prevoditelji se smatraju mostovima između različitih jezika i kultura i pomažu vam u postizanju vašeg cilja. Njihov posao ne počinje u trenutku kada počinje sastanak, već se unaprijed pripremaju i istražuju temu o kojoj će se na sastanku govoriti, sastavljaju glosare, čitaju stručnu literaturu. Bez prevoditelja svaki međunarodni sastanak samo je „snalaženje“, koje ponekad može biti uspješno, ali u većini slučajeva, nakon samog događaja, ljudi će otići s puno nejasnoća koje bi stručni prijevod sigurno otklonio.

Razmislite stoga želite li zadovoljiti samo formu ili zaista želite da se vaš glas čuje. U ovom drugom slučaju odaberite kvalificirane konferencijske prevoditelje s iskustvom.

Maja Lazarević Branišelj

Konferencijska prevoditeljica za engleski i talijanski jezik

Od 21. do 25. veljače 2022. održan je Innovation in Interpreting Summit, događaj koji okuplja prevoditelje iz cijelog svijeta. Održan je, naravno, online, ali činilo se da to nikome od sudionika ili predavača nije predstavljalo ni najmanji problem. Nakon pune dvije godine rada gotovo isključivo online, zapravo je bilo sasvim prirodno uključiti se i isključiti ovisno o interesima i o raspoloživom vremenu.

Organizatori Summita su Josh Goldsmith i Nora Diaz, vrhunski konferencijski prevoditelji i predavači. Josh je akreditirani prevoditelj za institucije EU-a i UN-a, a Nora je objavila više publikacija i držala govore na stručnim skupovima. Zajedno su pokrenuli platformu Techforword putem koje drže tečajeve, edukacije i radionice na temu prevodilaštva, a s brojnim suradnicima organiziraju i Innovation in Interpreting Summit. Ovo je prilika da se stručnjaci okupe na jednom (virtualnom) mjestu gdje će dijeliti i bogatiti svoja znanja, iskustva i razmišljanja.  U takvom je poticajnom okruženju protekao i ovaj IIS – tijekom pet dana zbijenog rasporeda i brojnih predavanja bio je pravi izazov ići ukorak s predavačima i količinom informacija i novina o kojima se govorilo.

Usmeno prevođenje relativno je nova grana. Podsjetimo se samo da su se prvi usmeni prevoditelji pojavili na Nürnberškim procesima 1945. godine, pa je to još uvijek nedovoljno istraženo područje, a posebno njegovi kognitivni, neurolingvistički i psihološki aspekti. U današnje vrijeme, kada tehnologija i inovacije galopirajući uvode sve više novih alata u međuljudskoj interakciji, ali i u interakciji s ljudskim mozgom,  područja koje je potrebno istražiti postaju sve kompleksnija i zahtijevaju pristup iz različitih znanstvenih grana.

Od brojnih predavanja i ukupno 35 predavača, istaknula bih neka koja su bila usko vezana za korištenje tehnologije u simultanom i konsekutivnom prevođenju, odnosno za primjenu tehnika kao što su automatsko prepoznavanje govora, SimConsec, SightConsec ili Smarterp, koji je još u beta verziji.

Josh Goldsmith predstavio nam je tehniku SimConsec, koja, doduše, postoji već dvadesetak godina, no u potpunosti je zaživjela tek kada je tehnologija postala pouzdana. Radi se o hibridnom usmenom prevođenju, tzv. simultanoj konsekutivi, kojom se uvelike rješavaju svi oni problemi vezani za klasično konsekutivno prevođenje: zapisivanje bilježaka, pamćenje, tečnost i povezanost rečenica, brojke, imena i nazivi. Ukratko, od opreme za SimConsec potrebno je imati pametni uređaj za snimanje zvuka i zapisivanje (Smart pen, iPad ili drugi tablet s olovkom za pisanje). Dok govornik izlaže, prevoditelj ga snima i zapisuje bilješke na tabletu. Po završetku govora, prevoditelj reproducira snimljeni govor koji sluša pomoću slušalica te prevodi simultano ono što čuje na ciljani jezik, prateći bilješke. Istraživanja su potvrdila da ovakav način izvedbe konsekutivnoga prevođenja značajno utječe na tečnost i točnost prenesenih informacija i podataka, preciznost u prenošenju naziva, imena, titula i brojki te općenito na kvalitetu nastupa prevoditelja.

SightConsec je tehnika koja se koristi kako bi se na još jedan drugačiji način izbjegle zamke konsekutivnoga prevođenja. Naime, pomoću pametnog uređaja (tableta) koristi se softver za automatsko prepoznavanje govora (ASR – Automatic Speech Recognition) koji zapisuje izgovoreno izlaganje. Dok prevodi na ciljani jezik, prevoditelj ima pred sobom izgovoreni tekst i siguran je u cjelovitost podataka, a prevodi a vista uz pomoć zapisanoga teksta nadopunjenog vlastitim bilješkama po želji. Mnogobrojni su softveri postali izvrsni u prepoznavanju izgovorenoga, spomenimo samo otter.ai, Loopback, Dragon, ListNote, Speechnotes i tako dalje, i svi vrlo dobro rade u prepoznavanju najučestalijih jezika, poput engleskog, francuskog i španjolskog, ali za neke druge jezike možda još nije dostignuta željena preciznost. No i tome ima lijeka, tvrdi Lilia Pino Bloiun, konferencijska prevoditeljica iz New Yorka koja nam je prenijela sve trikove za primjenu ove zanimljive tehnike.

Smarterp je još uvijek u beta verziji te su u sustav uvedeni samo neki jezici. Radi se o hibridnom sustavu za usmeno prevođenje koji uzima ono najbolje od strojnoga prevođenja i rada prevoditelja. Konkretnije, Smarterp je platforma za simultano prevođenje na daljinu uz pomoć umjetne inteligencije. U beta verziji platforma funkcionira za engleski, talijanski, španjolski i francuski jezik, njemački će biti uveden tijekom 2022., a do kraja 2026. bit će dodani još ruski, kineski, japanski i arapski. Za sve ostale jezike morat ćemo pričekati kraj desetljeća. Projekt je financirala Europska unija, a razvijaju ga Sveučilište u Bologni, Fondazione Bruno Kessler, Sveučilište u Madridu i njihovi tehnološki partneri. Francesca Maria Fritella, jedna od znanstvenica koja radi na testiranju prototipa, prenijela je niz zanimljivih informacija i pozvala kolege da se jave ako žele doprinijeti i surađivati na razvoju ove platforme.

Na kraju dana posvećenog usmenom prevođenju održala se intenzivna razmjena mišljenja na panel raspravi o novim granicama usmenoga prevođenja u kojoj su sudjelovali Bianca Prandi, Josh Goldsmith, Francesca Fritella, Marty Zhu, Nora Diaz i Elena Davitti, ali i svi sudionici, postavljajući pitanja i komentirajući. Došlo se do zanimljivih zaključaka o tome kako se tehnologija razvija strelovitom brzinom i kako je vrlo teško pratiti i naučiti služiti se svim aplikacijama i uređajima. No postavlja se pitanje trebamo li zaista znati primjenjivati i trebamo li kupiti sve alate ili aplikacije koje nam se nude na tržištu. Odgovor je možda negdje u sredini: ne sve, ali za one najučestalije trebali bismo znati čemu služe i što se njima postiže ako želimo biti ukorak s vremenom. Poželjno je isprobati što više rješenja kako bismo se upoznali sa svime što tržište nudi i na kraju odabrati samo ono što će bitno doprinijeti našem svakodnevnom radu. Ne zaboravimo pritom da je za mnoge alate i aplikacije potrebno proći obuku pa je i za taj dio potrebno uložiti vremena i resursa. Na kraju je Marty Zhu (koji radi na razvijanju aplikacije cymo.io) zaključio kako je bitno da se poslože apsolutno svi elementi: funkcionalnost, dizajn, cjenovna pristupačnost, lakoća korištenja, otvorenost naspram korisnika, spremnost na nadogradnju i izmjenu na temelju preporuka samih korisnika i konačno, kratak proces učenja za savladavanje korištenja aplikacije.

Innovation in Interpreting Summit postao je vrlo popularan među prevoditeljima i lingvistima, ali je bitno primijetiti kako sve veći broj sudionika dolazi iz područja inovacija i tehnologija, upravo zato što se alati koje mi prevoditelji primjenjujemo sve više oslanjanju na nova tehnološka dostignuća. Mi ih sami testiramo u svom radu, ali ih na taj način i unaprjeđujemo.

I za kraj, pitanje koje su mnogi postavili: hoćemo li tako sami sebi zabiti nož u leđa? Ovisi o nama samima. Promjena je već tu, i ne može se zaustaviti tako velik protok ideja i inovacija. Preostaje nam samo da se priključimo te da pametnim izborom i učenjem i sami napravimo iskorak.

Autorica članka: Nicoletta Balija, konferencijska prevoditeljica za talijanski i engleski jezik

Zahvaljujući globalnoj povezanosti i napretku medicine, sve je više osoba koje se odlučuju liječiti u inozemstvu. U većini slučajeva ne radi se o tome da pacijenti nemaju povjerenja u hrvatske liječnike, već o tome da su mogućnosti naprednih i eksperimentalnih liječenja u inozemstvu puno veće i samim time osobama se daje veća nada u ozdravljenje.

Prva prepreka pri takvoj pomisli je svakako jezična barijera. Kako doći do liječnika? Kako saznati informacije? Kako se sporazumjeti općenito? Međutim, uz odabir pouzdanog i iskusnog prevoditelja iz područja medicine, sve su te prepreke lako prebrodive.

Priprema i prevođenje nalaza

U većini slučajeva najprije se određenoj ustanovi šalje e-mail u kojem se može, ali i ne mora, dostaviti prijevod dosadašnjih nalaza. Prevoditelj prevodi nalaze uz najveću moguću stručnost, što znači da ne može prepustiti slučaju nijednu kraticu, nijedan akronim i stoga bi liječnicima trebalo naglasiti da osoba planira ići u inozemstvo i prevoditi nalaze, kako liječnik ne bi koristio nepoznate skraćenice i „šifre“ koje su poznate samo njemu i njegovom timu. Nije rijetkost da prevoditelji moraju kontaktirati izravno tog liječnika ili ustanovu kako bi pitali za objašnjenje nekog akronima jer u medicinskom prijevodu svaka stavka može biti presudna.

Nakon što se prevedu nalazi, mogućnosti su razne.

Osoba može ići po drugo mišljenje, na primjer, o liječenju neke maligne bolesti, a može se raditi i o izboru dugotrajnog liječenja u inozemstvu, kao i o kombinaciji, gdje se dio liječenja provodi u inozemstvu, a dio u Hrvatskoj. U tom se slučaju prevode nalazi s jednog jezika na drugi i obrnuto, kako bi medicinski timovi u objema državama imali sve potrebne podatke o pacijentu.

Što kada osoba mora otići u inozemnu ustanovu, a ne služi se jezikom te zemlje?

Medicinski prevoditelji stoje na raspolaganju i za takve slučajeve. Prevoditelj može otići osobno s pacijentom na pregled, ili prevoditi na daljinu: telefonski ili preko neke od platformi kao što su Skype, Viber, Zoom, Google Meet i dr.

U slučaju eksperimentalnog liječenja, odnosno kliničkih studija, farmaceutske kompanije uglavnom dodjeljuju prevoditelja osobama koje sudjeluju u studiji jer je iznimno bitno da kandidati razumiju sve, od informiranog pristanka, do svakog postupka koji se provodi u sklopu te studije.

Postoje jednostavne studije u kojima se može raditi o mjesečnim dolascima po dozu lijeka, ali isto tako može se raditi i o novim kompleksnim studijama za rijetke bolesti gdje se treba pratiti razne parametre, pa u tom slučaju prevoditelj mora pratiti kandidata po ustanovama, na raznim medicinskim postupcima, objašnjavati koji su sljedeći koraci te liječnicima prevoditi sva pitanja i dvojbe kandidata.

U određenim slučajevima prevoditelj nije na usluzi samo u bolničkom okruženju, već može pomoći pacijentima i u snalaženju i komunikaciji u stranoj državi.

Kako olakšati sporazumijevanje liječnika i pacijenta?

Medicinski prevoditelji prevode nalaze te na taj način dolaze do informacija o zdravstvenom stanju osobe, kao i o čitavoj anamnezi. To su povjerljivi podaci koje prevoditelji imaju obvezu čuvati i ne otkrivati trećim osobama bez odobrenja klijenta.

Klijenti koji odaberu liječenje u inozemstvu trebali bi odabranom prevoditelju dati uvid u nalaze, odnosno objasniti razloge zbog kojih traže liječenje u inozemstvu, da bi mogli dobiti profesionalnu uslugu, odnosno da bi se prevoditelj mogao pripremiti na terminologiju vezanu za određeno stanje ili bolest te na taj način stručno obaviti komunikaciju s liječnicima u stranoj zemlji.

Ono što je važno klijentima jest to da zahvaljujući prevoditeljima mogu dobiti i „jednostavniju“ interpretaciju dijagnoze. Naime, prevoditelj može prilagoditi svoj registar komunikaciji s liječnikom, ali isto tako može i na „laički“ način prevesti pacijentu ono što liječnici kažu, da bi pacijentu to bilo što jasnije i da se ne stvara nimalo prostora za sumnje i dvojbe.

U modernom svijetu granice su tek crte na papiru, a jezične barijere mogu se preskočiti ako izaberete pouzdanog prevoditelja koji će s vama proći i kroz teške i kroz sretne trenutke i olakšati vam cijeli proces liječenja.

Maja Lazarević Branišelj

Prevoditeljica za talijanski i engleski jezik

specijalizirana za medicinsko i farmaceutsko područje

Izgleda da je prelazak na virtualne sastanke u protekle dvije godine ipak doveo do određenog iskoraka u profesiji usmenog prevođenja. Strelovitom brzinom prevoditelji su usvojili neka nova znanja i vještine koja bi u normalnoj situaciji ostala na čekanju, iz kojih se nakon vrlo kratkog vremena dalo zaključiti da online sastanci ne funkcioniraju jednako dobro kao i fizički sastanci s prevođenjem. Svi sudionici suočili su se s brojnim preprekama, ali tu smo gdje jesmo i moramo izvući najbolje iz toga. Upravo sam zato pripremila ove kratke upute za sve one koji se još uvijek ne osjećaju u potpunosti spremni za suradnju s prevoditeljima putem online platformi.

Novi minimalni uvjeti za visoke standarde

Nedostatak fizičke prisutnosti uvelike otežava rad usmenih prevoditelja na načine koje je malo tko mogao u potpunosti predvidjeti. Nemogućnost direktnog obraćanja organizatoru ili govornicima, dogovori iza kulisa bilo koje vrste te kratko trajanje događaja dovode do situacije u kojoj prevoditelji jednostavno ne uspijevaju ući dublje u temu kao što to mogu kod višednevnih događaja uživo.

Fizičkim sastancima obično je prethodila kompletna organizacija putovanja i transfera sudionika, gostiju i operativaca, uključujući i prevoditelje, koji su na vrijeme bili bukirani i koji su se već tjednima ranije počinjali pripremati. Virtualni se sastanci pak organiziraju u mnogo kraćem roku, što automatizmom povlači i čitav niz drugih rješenja u zadnji čas – i nerijetko se dogodi da se prevoditeljima pošalju materijali tek večer prije sastanka – jer je to ionako „samo dva sata posla“.

Ovakav drugačiji način rada na virtualnim sastancima nužno zahtjeva i nove minimalne uvjete koji olakšavaju rad usmenih prevoditelja na online platformama, a sve s ciljem da se nastave poštivati visoki standardi struke. I tu dolazite vi, tvrtke i organizacije kojima su potrebne usluge usmenog prevođenja. Razlog zbog kojeg prevoditelje pozivate na događaje je poruka koju želite prenijeti na više jezika. A kao i u svemu ostalom, i ovdje je potrebna suradnja i timski rad, kako bi usmeno prevođenje bilo zaista uspješno i donijelo prave plodove, pogotovo za vas. Većina ovih uvjeta prilično je jednostavna, ali ipak ih je korisno spomenuti.

1. Brifing

Kao dio komunikacijske strategije vaše organizacije poželjno je prezentirati prevoditeljima komunikacijski cilj ili namjeru; drugim riječima, treba izraziti što želite postići. Što je brifing kompletniji (uvid u prezentacije i govore, osnovne informacije o govornicima, dokumenti o kojima će se raspravljati), to će prevoditelji biti usmjereniji i preciznije će izložiti poruku koju želite prenijeti i cilj koji želite ostvariti.

Prevoditelji se u tom pogledu ne razlikuju od nekoga drugog tko govori u vaše ime, u bilo kojem okruženju, na primjer, od stručnjaka u vašem odjelu marketinga ili prodaje, ili vaših predstavnika i pravnika. Njih se redovito upućuje te im se pružaju sve potrebne informacije kako bi mogli postići poslovne rezultate. Pretpostavka da prevoditeljima nije potrebno pristupiti na jednak način može samo umanjiti komunikacijsku učinkovitost.

2. Vizualni kontakt

Ako se osvrnemo na neke tehničke uvjete za uspješan rad, usmeni prevoditelji (kao i svi sudionici) imaju veliku korist od gledanja u izlagača, kao i u ono što se prezentira. Kontekst i neverbalna komunikacija itekako su bitni za poruku koja nam dolazi u slušalice, a koju smo dužni prevesti uzimajući u obzir sve komunikacijske kanale: verbalnu komunikaciju, gestikulacije, ton i intenzitet. I tu dolazimo do treće točke.

3. Zvuk

Sve gore navedeno postaje nevažno ako nema zvuka. Ono što prevoditelji ne mogu čuti, ne mogu ni prenijeti na drugi jezik, bez obzira na dobiveni popratni materijal i na kvalitetnu opremu koju imaju u svojim (kućnim) uredima. Kada govorimo o zvuku, govorimo i o kvaliteti, smetnjama, čistoći, ali i brzini izlaganja i kvaliteti prezentacija odnosno čitljivosti dijapozitiva. To je posebno bitno naglasiti jer, za razliku od događaja uživo, znamo da nismo u mogućnosti izaći iz kabine i zamoliti tehničara da podesi zvuk ili govornika da uspori.

4. Oprema govornika

Usmeni prevoditelji koji nude prevođenje na daljinu već su uložili u profesionalnu opremu zahvaljujući kojoj će svi slušatelji čuti njihov prijevod bez šuma i smetnji. Međutim, i govornici se moraju služiti mikrofonom ili profesionalnim slušalicama s ugrađenim mikrofonom i tehnologijom za redukciju buke, kako bi prevoditelji i publika mogli jasno čuti njihovu poruku. Drugim riječima, slušalice s mikrofonom koje inače koristite s pametnim telefonom uopće nisu prikladno rješenje. Upravo na organizatore pada taj težak zadatak da informiraju govornike koliko je važan zvuk u okolnostima u kojima fizički kontakt, pogled, stisak ruke i druge interakcije nisu moguće. Jasna poruka koja se dobro čuje jedino je sredstvo komunikacije koje imate.

Usmeni prevoditelji uložili su u novu opremu, naučili su primjenjivati mnoštvo novih tehnoloških rješenja koja omogućuju tumačenje na daljinu – ukratko, spremni su vam i dalje pomagati u vašim komunikacijskim pothvatima tijekom i nakon pandemije. Ostalo je u vašim rukama.

Za više informacija ili savjetovanje po mjeri vašeg događaja Udruga STIP vam može ponuditi kompletnu uslugu koja uključuje i savjetovanje oko organizacije vašeg online događanja ili sastanka.

Autorica članka: Nicoletta Balija, konferencijska prevoditeljica za talijanski i engleski jezik