Napravili ste genijalnu aplikaciju i želite se proširiti na japansko tržište? Poduzetnik ste i svoj proizvod ili uslugu želite oglašavati na japanskom jeziku? Umjetnik ste (dizajner, fotograf…) kojemu treba prijevod web-stranice? Otkud početi?
U ovom ćete članku saznati kako značajke vaših kupaca utječu na izbor riječi u prijevodu na japanski jezik, kako taj izbor riječi može utjecati na vizualni aspekt vašeg IT projekta, gdje naći prevoditelja za japanski jezik s iskustvom u IT sektoru i o čemu sve morate komunicirati s njim kako bi vaš projekt bio što uspješniji.
Pa, krenimo!
Je li bolje biti moderan ili razumljiv?
Japanski je jezik duge povijesti i bogatog izričaja, a potpuno se prilagodio modernoj IT terminologiji, prigrlivši posuđenice iz engleskog jezika koje kombinira s riječima iz svog izvornog vokabulara.
Prevoditelj stoga mora odlučiti hoće li koristiti posuđenicu koja će zvučati modernije, no čije značenje korisniku možda neće biti potpuno jasno, ili riječ na japanskom jeziku koju će razumjeti više čitatelja, no koja može zvučati staromodno.
Drugim riječima, mora dobro poznavati japanski jezik i moći predočiti značajke ciljane publike – njihovo poznavanje stranog vokabulara i njihova očekivanja što se tiče tona u kojemu je pisan tekst. To može ovisiti o njihovoj dobi, interesima, razini obrazovanja, upoznatosti s temom i drugim čimbenicima.
Za primjer pogledajmo sljedeću sliku:
Prevoditelj je ovdje odlučio ostaviti riječi Wi-Fi i Bluetooth na latinici. Upotrijebio je engleske riječi sound i vibration za zvukovi i vibriranje, napisane na japanskom pismu (saundo to baiburēshon サウンドとバイブレーション), iako postoje savršeno dobre japanske riječi oto 音 i shindō 振動 koje su usto i mnogo kraće.
No engleske riječi zvuče modernije i, pogađate, asociraju korisnika na IT kontekst.
Što biste vi odabrali?
Pišete li za mlađu publiku? Računalne entuzijaste ili početnike? Radi li se o internim tekstovima za vaše suradnike/zaposlenike ili pokušavate doprijeti do što šire publike?
Kako bi se izbjegle nedoumice i prijevod bio potpuno prilagođen vašim korisnicima, ključno je da prevoditelju pojasnite tko je vaš idealni kupac, kojim se vokabularom radije koristi, koja je njegova ili njezina dob i razina obrazovanja, što voli i koliko poznaje engleski jezik.
Sve to utječe na to hoće li prevoditelj odabrati „lakše“ ili „teže“, „modernije“ ili „tradicionalnije“ riječi.
Pa neće valjda zapravo sve biti na engleskom?
Naravno da neće, i tu nas čeka sljedeći izazov.
Uz engleske varijante, japanski jezik sadrži vrlo velik broj bliskoznačnica koje su izvorno japanske ili su posuđene iz kineskog jezika.
Bliskoznačnice su riječi čije je značenje vrlo slično, no koje ne možemo uvijek upotrijebiti na istim mjestima. Prevoditeljev je zadatak da dobro prouči kontekst i pažljivo odabere riječ koja mu najbolje odgovara.
Taj kontekst u prevođenju u IT sektoru često nedostaje, pogotovo kada se prevodi tekst korisničkog sučelja, a prevoditelj je dobio samo popis riječi u Excelu ili Wordu bez objašnjenja.
Na primjer, riječ obavijesti na prethodnoj se slici prevela riječju tsūchi 通知 koja je bliža značenju notifikacija. No u drugom bi je kontekstu trebalo prevesti riječju oshirase お知らせ koja je bliža značenju obavijesti na oglasnoj ploči, primjerice kada korisnika obavještavate o važnim promjenama povezanima s vašom uslugom.
Ako ste prevoditelju poslali samo popis riječi izvan konteksta, neće uvijek biti jasno koju bliskoznačnicu odabrati.
Tu vi igrate važnu ulogu.
Pružite prevoditelju uvid u što više dodatnih materijala povezanih s vašim projektom, po mogućnosti vizualnih (npr. screenshotovi aplikacija).
Ako to nije moguće, možete usmeno ili pismeno što detaljnije opisati sadržaj onoga što će se prevoditi. Pripremite se i na prevoditeljeva pitanja tako da unaprijed odredite osobu za komunikaciju o sadržaju prijevoda – tako ćete znati da prevoditelj temeljito odrađuje svoj zadatak.
Oj, dužine i širine…
Možda ste primijetili da su duljine stavki na prethodnoj slici vrlo raznolike. Zamislimo da dizajnirate mobilnu aplikaciju ili web-stranicu. Japanski jezik koristi četiri pisma:
- kanji 漢字 – znakovi izvorno posuđeni iz kineskog pisma, korišteni za dio riječi koji nosi značenje
- hiragana ひらがな – slogovno pismo za gramatičke dijelove riječi kao što su prefiksi, sufiksi, završetci za glagolska vremena, čestice…
- katakana カタカナ – slogovno pismo za posuđenice iz stranih jezika osim kineskog
- rōmaji – latinica (doslovno “rimski znakovi”), u vrlo rijetkim slučajevima
Imenice koje su izvorno iz japanskog ili posuđene iz kineskog jezika najčešće se pišu samo jednim ili dva kanjija jer one ne mijenjaju oblik (zaboravite na padež, rod i broj).
Glagoli i pridjevi obično se pišu spojem kanjija (za korijen koji nosi značenje) i hiragane (za nastavak koji obilježava vrijeme i drugo – da, pridjevi u japanskom jeziku imaju vrijeme).
Što to znači za vaš projekt?
To znači da će neke riječi na zaslonu biti vrlo kratke, a neke vrlo duge. Usporedite riječ nepročitano (11 znakova) s prijevodom midoku 未読 (2 znaka).
Kako bi vaše sučelje bilo što responzivnije, a tekst na njemu izgledao uravnoteženo, možda će biti nužno promijeniti veličinu određenog polja ili samih znakova.
Prevoditelj vam može unaprijed u prijevodu naznačiti gdje će takve prilagodbe biti potrebne, a ponegdje i ponuditi više mogućnosti prijevoda istog teksta različite duljine.
To je, opet, povezano s već spomenutim odlikama ciljane publike.
Kako biti siguran da vaš prevoditelj zna znanje?
Prijevod na engleski jezik razumijem, no ne mogu zamisliti ni slova ni zvuk japanskog. Kako da znam je li moj prevoditelj stvarno stručan u području u kojem mi je potreban?
Potražite kontakt prevoditelja na pouzdanim mjestima kao što su stranice Sudačke mreže ili veleposlanstava.
Sudski tumači obvezni su pri registraciji dokazati poznavanje jezika na razini C2, najvišoj razini Zajedničkog europskog referentnog okvira za jezike. Ili pitajte veleposlanstvo za preporuku.
Našli ste prevoditelja – odlično!
Raspitajte se je li se obrazovao ili živio u Japanu, je li studirao japanski jezik, posjeduje li kakvu stručnu kvalifikaciju i ima li iskustvo u prevođenju u IT sektoru.
Pripazite – certifikat razine N1 ispita poznavanja japanskog jezika Japanese Language Proficiency Test u stvarnosti odgovara samo razinama B2 ili C1 Zajedničkog europskog referentnog okvira za jezike. Također, taj ispit ne provjerava produkciju, već samo razumijevanje japanskog jezika.
Brinete se da je područje za koje trebate prijevod suviše specifično ili tehničko? Budite sigurni da se svaki kvalitetan prevoditelj oslanja na velik broj specijaliziranih rječnika, glosara i referentnih materijala.
I kao što je već spomenuto, doprinesite kvaliteti prijevoda tako da s prevoditeljem podijelite dodatne materijale o vašem projektu.
A što tu uopće piše?
Prijevod je gotov.
Stranica / aplikacija / sučelje izgledaju svemirski.
A kako da vama ti simboli pričaju?
Zanima li vas kako vaš tekst zapravo zvuči na japanskom jeziku, možete ga unijeti u jedan od mnogih online alata za čitanje naglas kao što su imTranslator, Oratlas ili TTSReader.
Uživajte u zvuku vlastite kreativnosti, a za prijevode stručnih prevoditelja s bogatim iskustvom u IT sektoru oslonite se na STIP!
Autorica teksta: Kamelija Kauzlarić, prevoditeljica i stalna sudska tumačica za japanski i engleski jezik
